Romi nisu samo inspiracija za Knjizevnost, vec su i sami autori brojnih Prestiznih dela.

Romski nacin zivota, obicaji, putovanja, muzicki i plesni talenti, od davnina su privlacili paznju brojnih svjetskih i domacih autora. Najmraniji dio istorije, Drugi svjetski rat i holokaust, dodatno su uticali na povecan interes za pisanje o nehumanom tretmanu i stradanju Roma. O Romima nisu pisali i ne pisu samo drugi narodi. O licnom zivotu, zivotu svojih sunarodika, tuznom i veselom, mnogi romski pisci i autori su napisali brojne romane, pjesme i price.

Nakon prica o meunarodno poznatim Romima iz svijeta kinematografije i muzike, dosao je trenutak za  knjizevnost  napisanu rukama romskih pisaca .

Veijo Baltzar

Svestrani stvaralac u podrucju kulture, porijeklom Rom nomad, jedan je od medzunarodno vodecih romskih knjizevnika. Kroz svoj drustveni,teatarski  i knjizevni rad, Veijo Baltzar, drzavljanin Finske, poznat je kao “graditelj mostova” izmedzu vecinskog i manjinskog naroda.

U svojim dijelima, Balzar akcenat stavlja na Zivot Roma u Drugom svjetskom ratu i holokaust, pise o kulturi i tradiciji Roma, o nomadima , skitnicama ,romskim  snovima i ljubavi. Roman u ratu i ljubavi govori o sudbini Roma tokom Drugog svetskog rata. Phuro , koji je nazvan i romskim nacionalnom pesmom , bavi se krvnim nasledzem romskih nomada , njihovim nacinom Zivota, kao i duhovnim stvaralastvom i kulturom .

Kreativno udruzenje za umetnost i kulturu Drom, ciji je osnivac i predsjednik Veijo Baltzar, sirom Evrope je prestavilo izlozbu  “Miranda – holokaust Roma”. Kroz kolaz fotografija koje prikazuju tipican romski zivot, te patnju u koncentracijskim logorima, izlozba predstavlja potresnu zivotnu pricu romske djevojcice Mirande iz Slovacke i govori o njenom putu kroz Drugi svjetski rat i preivljavanje Auswitcha

Bronislawa Wajs

Poznata i po svom imenu Papusza, Bronislawa Wajs je jedna od najistaknutijih romskih pjesnikinja, koja je stvarala na romskom jeziku. Bronislawa je odrastala tipicni nomadski zivot pocetkom 20. vijeka, u karavanu. Nikada nije pohadzala skolu, a sama je naucila citati i pisati. Gotovo u svakom smislu, bila je ispred zajednice u kojoj je odrasla, pa se zbog toga susrela sa prezirom svojih sunarodnika, koji su smatrali da je odbacila tradicionalnu zensku ulogu.

Vecina njenih pjesama ukljucivala je tradicionalne romske formate, zajedno sa nekim neobičnim aspketima, kao sto je pisanje u jednini.  Nostalgija , cudnja i osjecaj nepripadnosti su bile teme o kojima je Bronislawa Wajs neiscrpno pisala, ukomponujući ove forme u balade, koje su obuhvatile njen li cni zivot i zivot njenih sunarodnika.

Ronald Lee

Ronald Lee je kanadski Rom, po zanimanju novinar i knjizevnik i istaknuti aktivista za romska prava u Kanadi i sire . Lee je osnivac i predsjednik organizacije “Roma Community Center” u Torontu, koja pomaze romskim doseljenicima u Kanadi, okuplja Rome za praznike i uspostavlja vezu izmedzu kanadske i romske kulture kroz druzenje, muziku i istoriju.

Do sada je objavio cetiri izdavacke knjige, od kojih se izdvaja Goddam Gipsy, poluautobiografski roman o romskom zivotu u Montrealu i Kanadi tokom 60-ih. Naucite romski, prirucnik i knjiga je kojom Ronald Lee u 18 lekcija citaocima nudi mogucnost da savladaju osnove romskog jezika.

Napisao je brojne novinske clanke o Romima u Kanadi i njihovoj izbjeglickoj situaciji, kao i naucne i akademske clanke o romskoj pravnoj tradiciji, kulturi i zakonima obuhvacenim u publikaciju “The Rom-Vlach Gypsies and the Kris-Romani.”

Hedina Tahirovic Sijercic

Zena koja ponosno istice svoje porijeklo, bori se za prava Roma i razbijanje predrasuda i zalaze se za obrazovanje svojih sunarodnika. Hedina Tahirovic-Sijercic je zasigurno jedna od najistaknutijih Romkinja iz Bosne i Hercegovine, ciji je rad prepoznat sirom sveta.

Tahirovic – Sijercic svoj rad i aktivnosti zasniva u oblasti romskih studija, a posebno na afirmaciji romskog jezika, književnosti i kulture Roma. Njen rad i stvaralastvo zapazeni su i predstavljeni prezentacijama i predavanjima na internacionalnom nivou. Dobitnica je vise priznajnja i nagrada za svoj rad i stvaralastvo u Bosni i Hercegovini  i svetu.

Pre odlaska u izbeglistvo, u Kanadu , Hedina je bila urednica romskog radio i tv programa na Radio – televiziji Sarajevo.  Uredzivala je magazin Romano Lil, a napisala je brojne knjige i publikacije, od kojih se izdvajaju A Romani women in Canada: Spectrum of the Blue Water, Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na području bivse Jugoslavije, Romany Legends ,Kako je bog stvorio Rome ,  Parno them , kotorvalo them i mnoga druga dela , od kojih su sva , pored engleskog, a cesto  i bosanskog, prevedena i na romski jezik. Autorica je romsko-bosanskog i bosansko-romskog recnika.

Ceija Stojka

Austrijsko-romska spisateljica, umjetnica i muzicarka, Ceija Stojka je poznata i kao osoba koja je prezivjela holokaust. Odrastala je tokom pripremanja i izbijanja najpogubnijeg rata u istoriji covjecanstva, u kome je izgubila vecinu porodice.

Napisala je tri autobiografije. Prva Zivimo u izolaciji: Sjecanja Roma (We live in Seclusion: The Memories of a Romani) objavljena je 1988. godina i bila je jedna od prvih popularnih djela koja se bavila nacistickom progronom autrijskih romskih naroda. Nastavila je istrazivati ovakve i slicne teme, pa je objavila jos dve knjige : Travellers on This World i Träume ich, dass ich lebe?.

Muharem Serbezovski

Muharem Serbezovski je ostvario uspesnu karieru kao muzicar , a kasnije i politicar, Nista manje nije vredan ni njegov  angazman  na polju pisanja i prevodzenja dijela na romski jezik.

Serbezovski je napisao vise od 300 pesama i nekoliko knjiga, od kojih su najpoznatije Sareni dijamanti , Cigani A kateegorije i Rat ciganskih bogova.

Kada je knjizevnost u pitanju , medzu najvecim podvizima Seberzovskog navodi se prevod  Kur’ ana  na romski jezik , sto je prvi prevod muslimanske svete knjige na ovaj jezik. Zbog toga sto je veliki broj Roma pripada hriscanskoj religiji  najavio je i prevodzenje Biblije, Starog i Novog zavjeta na romski jezik.

Oksana Marafioti

Autobiografska knjiga Oksane Marafioti, American Gypsy: A memoir objavljena je 2012. godine i na humoristican nacin opisuje njen zivot od Sovjetskog Saveza do SAD-a, gdje je imala mnogo prepreka da bi se integrisala. Knjiga se dotice i putovanja po Evropi, odnosno njenih roditelja umjetnika koji su se bavili istrazivanjem rasizma u Rusiji i drugim zemljama.

Oksana Marafioti danas utice na mlade Rome i Romkinje u SAD-u da pored americkog, budu svjesni i svog romskog identiteta, kako bi svijetu poslali drugaciju sliku o samima sebi i svojim sunarodnicima. Kao najveci problem, Oksana navodi generalizaciju, smatrajuci da je izrazito opasno to sto se milionska romska populacija cesto predstavlja kao kriminalna i siromasna .

Mateo Maximoff

Mateo Maximoff je bio francuski pisac i evangelisticki svestenik, romskog porekla. Rodzen je u Spaniji a kao i ostali Romi sirom Evrope ,  njegova porodica se susrela sa nasiljem i deportacijama tokom  Drugog svetskog rata.

Bio je jedan od najproduktivinih romskih pisaca s obzirom na veliki broj objavljenih prica  i romana, pisanih na francuskom, jer su mogucnosti objavljivanja na romskom jeziku bile vrlo ogranicene. Njegova djela prevedena su na 14 svjetskih jezika. Izradio je knjigu koja je sadrzavala etnografske fotografije francuskih Roma. Maximoff je sa francuskog preveo Bibliju na kalderaski romski jezik .

Rajko Dzuric

Od najznacajnijih romskih pisaca iz susjedne Srbije, izdvaja se Rajko Dzuric sa vise od 500 napisanih clanaka, knjiga i zbirki pjesama.

Sto se naucnih djela tice, Dzuri je napisao najmanje 27, a isticu se: Istorija Roma, Istorija romske knjizevnosti, Istorija Holokausta Roma, Gramatika romskog jezika, Pravopis romskog jezika, Homonimni glagoli u romskom i mnoge druge. Objavio je sljedece zbirke pjesama: Rom trazi mesto pod suncem, Bez doma bez groba, Prastara rec daleki svet, kao i zbirku pjesama A i U.

Rajko Dzuric je ucestvovao u izradi planova i programa za studijski program romologije na vise evropskih i svetskih univerziteta. Na inicijativu Dzurica , visoka skola za obrazovanje vaspitaca u vrscu , 2009. godine je uvela romske studije u nastavni plan i i program ove visokoskolske ustanove .

O ovim knjizevnicima i publicistima smo donijeli vise detalja , a vredni pomena su Delia Grigore , Caren Gusoff , Usin Kerim , Anton Pann , Mikey Walsh , Mehmed , Merejan , Karen Finley , David Morley ,  Charlie Smith , Katarina Taikon i mnogi drugi pisci , pesnici , knjizevnici i prevodioci.

Napiši odgovor

Your email address will not be published.

Prethodna objava

Romska Antidiskriminaciona Mreža i Roma World pokrenuli postupak pred Savetom za štampu

Nova objava

YUL BRYNNER, FILMSKI VELIKAN ROMSKOGA POREKLA

Najnovije od Novosti

Šaban Bajramović

KRALJ ROMSKE MUZIKE” Šaban Bajramović je po narodnosti bio Rom, a poreklom je iz Niša. U